NEUROLOŠKA OBOLJENJA

UČESTALOST I UZROCI

Neurološki simptomi su vrlo različiti i broj ljudi u svijetu koji od njih pati se rapidno povećava, kao:

♦ privremeni i prolazni trzaji, tikovi, trnjenja, tremor, glavobolja, nemir i nesanica i obično su posljedica trenutnog umora, iscrpljenosti i stresa kod odraslih, mladeži i školske djece i

♦ potvrđena neurološka oboljenja kao razni vidovi epilepsije, multipla skleroza, Parkinsonova bolesta, Alzheimer i druga u sve ranijoj životnoj dobi. Problem kod ovih oboljenja je i što ne postoje standardizirane metode za njihovo rano prepoznavanje. Napr. kod Alzheimera koji je kao bolest prepoznat već više od 100 godina, ne postoje učinkovite konvencionalne terapije. Razlog je i što kod osobe odumre gotovo više od 60% nervnih stanica u trenutku postavljanja dijagnoze. Danas se pokušava standardizirati metoda rane detekcije niske koncentracije beta amyloid peptida u fluidu kičmene moždine, koji se povezuje s Alzheimerom. Također, kod Parkinsa smatra se treba obratiti pažnju na prve nemotoričke simptome kao depresija i anksioznost, kako bi se stanje rano i sasvim drugim terapijama liječilo. Otkriven je i upalni marker ICAM1 koji se povezuje sa smanjenom kongnitivnom funkcijom, koja se naglašena kod ove i drugih bolesti.
Demencija i Alzeimer primarno je ipak povezuju s karidvaskularnim bolestima i visokim tlakom koji kroz godine oštećuje tanke krvne žile u mozgu i izaziva mikrokrvarenja. Kao posljedica je stvaranje plaka tj. nakupljanje beta - amyloid peptida u mozgu. Ono što je evidentno zajedničko kod demencije i bolesti srca i krvnih žila, uključujući i infarkt su faktori koji utječu na razvoj bolesti - kao visok tlak, povišen LDL kolesterol, pretilost i smatra se pušenje.

Sve to zahtijeva da se istražuju njihovi uzroci i pronalaze terapije. Posebno jer je riječ o o sve mlađoj populaciji koja je radno aktivna, studira ili pohađa školu - da se što brže ublaže neugodni simptomi i da se s druge strane cijelo stanje liječi na pravi način.

Bitno je prepoznati, ako je potrebno i dijagnostički provjeriti uzroke:

♦ ako je samo odraz trenutne slabosti i ima privremeni i prolazni karakter

♦ naglašena konstitucijska i nasljedna sklonost i osjetljivost; više u članku Homeopatija u liječenju neuroloških oboljenja

♦ dio je složenijeg kroničnog upalnog stanja sinusa i dišnih sluznica, bronhitisa i astme, upale ušiju – gdje se može sumnjati da su ova dugotrajna oboljenja uzrok oboljenju nervnog tkiva; obično uz to prisutna je anemija i neki drugi vitaminski deficit, te opća slabost

♦ novotvorine ( ciste i tumori ) i upale nervnog tkiva – kod složenih, intenzivnih i ponavljajućih simptoma potrebno je provesti sve dijagnostičke pretrage da se utvrdi pravi uzrok i vrsta oboljenja

♦ kao posljedica kardiovaskularnih oboljenja i promjena na krvnim žilama; nedovoljna prokrvljenost, blaži i teži oblici ishemije

♦ traume, udarci i fizička oštećenja dijelova mozga mogu biti uzrok pojave neuroloških simptoma i promjene ponašanja; mogu se pojaviti neposredno nakon ozljeđivanja, ali i godinama nakon

♦ neurološki simptomi i mentalna slabost ( nesposobnost učenja i zaboravljivost, rana demencija, nesposobnost donošenja odluka, neodlučnost i odugovlačenje, strahovi i depresija, nemir i nervoza ili slabost i pasivnost ) javljaju se u sve ranijoj dobi i kao posljedica neke vrste pothranjenosti - eksperimenati s dijetama u ranoj dobi, anoreksija i bulimija; ne moraju se pokazati odmah, već naknadno nakon više godina

♦ hormonske promjene, disbalans i deficiti – postoje istraživanja koja povezuju smanjenu razinu estrogena ( utječe na sintezu dopamina i serotonina ) i pojavu Parkinsonove bolesti baš u periodu menopauze; iskustvom se bilježe neobjašnjive ekstremne slabosti, nesnosne glavobolje i neugodna raspoloženja kod mlađih žena koje imaju ugrađene spirale ( mirena ) i sl.

♦ Izloženost kemikalijama – udisanje para, kontaktom, unos pesticida i herbicida, teških metala

♦ zbog dugotrajnog uzimanja hormona i drugih liječenja; loše posljedice anestezije

♦ suvremeni način prehrane i namirnice koje također sadrže hormone, koji su slični našim, oponašaju njihovo djelovanje i blokiraju lučenje naših vlastitih

♦ raširene ovisnosti – konzumiranje alkohola, lakših i težih droga, uzimanje antidepresiva, sedativa i stimulansa i sl. - posljedično neke mogu uzrokovati reverzibilna ili ireverzibilna oštećenja mozga

♦ cijepljenja – posebno su izložena određena zanimanja ( pomorci, vojnici ... ); istražuju se učinci cjepiva na ponašanje i razvoj djece ( hiperkativnost, autizam, motoričko zaostajanje i otežan govor )

♦ izloženost zračenjima; naime, u modernu tehniku ugrađuju se novi kemijski elementi koji nisu dovoljno ispitani, ali imaju nestabilnu strukturu

♦ prehrana koja po sadržaju i količini ne odgovara mentalnim naporima suvremenog načina življenja – teška, slana i začinjena hrana, prevelik udio ugljikohidrata u svakodnevnoj prehrani, količinski obilna ili nedovoljna; s druge strane deficit kvalitetnih masnoća, vitamina B, cinka, magnezija ...
Istraživanja potvrđuje, posebno u adolescentskoj dobi kada se mozak intenzivno razvija i posebno dijelovi mozga kao hipokampus koji su zaduženi za memoriju i pamćenje,da ovise o načinu prehrane. Djeca u školskoj dobi koja se uglavnom hrane crvenim mesom i mesnim prerađevinama, jedu prženu i rafiniranu hranu i piju dosta slatkih sokova imaju kasnije smanjene kognitivne sposobnosti. Posebno su smanjene i usporene psihomotorne sposobnosti, vizuelna pažnja i slabije je učenje i memorija u odnosu na djecu koja jedu dosta voća i svježeg lisnatog povrća.
Smatra se da je nepovoljan omjer 1: 1,25 omega 3 i omega 6 masne kiseline ( trebao bi biti u balansu 1 : 1 ) u ovakvom načinu prehrane koji utječe na ovakav razvoj mozga i smanjene sposobnosti.



povratak04. 03. 2015.     19:35:53

UČESTALOST I UZROCI
JADIZAJNSTUDIO \ ZOKIDIZAJN
© 2012. - 2021. Homeopatsko savjetovalište