HOMEOPATIJA I BOLESTI DOJKE
HOMEOPATIJA I BOLESTI DOJKE
Ženska dojka je sekretrona žlijezda koja se sastoji od 12 do 20 režnjeva, unutar kojih je više manjih režnjića. Svaki režanj ima svoj mliječni kanal koji se otvara na bradavici. Režnjići se nalaze u kolagenskom tkivu i između režnjića nalazi se dosta vezivnog tkiva.
Dobroćudne ( benigne ) bolesti dojke
Bolna dojka – žene mogu osjećati bol u dojci ( mastalgija ) ili osjetljivost dojke tijekom ili neposredno prije menstruacije zbog uobičajene hormonske promjene. Ciste u dojci su česti uzrok boli. Bol se može u nekim slučajevima povezati i s određim sastojcima u hrani i piću, zbog fizičke ozljede ili udarca.
Ciste – izdvojene nakupine tekućine koje se mogu razviti i napipati u dojci i mogu uzrokovati bol u dojci. Sadržaj, boja i izgled tekućine može biti različit i kod pojave krvave, smeđe, tamne ili mutne tekućine potrebno je ozbiljno razmotriti cijelo stanje.
Fibrocistična bolest dojke – karakterizira pojava boli, ciste i dobroćudne kvržice u dojci obično u gornjem vanjskom dijelu dojke. Vrlo je česta promjena u tkivu dojke. Iako je rizičnost za nastanak raka vrlo niska, ciste je potrebno liječiti.
Vezivne kvržice dojke, fibroadenomi – su male dobroćudne, solidne kvržice građene od vezivnog i žlijezdanog tkiva.
Obično se javljaju kod mlađih žena, izgledaju poput kuglica i mogu se napipati, sadrže kolagen i zato imaju tvrdoću poput gume.
Druge vrsta su solidne kvržice koje obuhvaćaju očvršćenje žlijezdanog tkiva ( sklerozirajuća adenoza ) i ožiljci koji nastaju iz masnog tkiva dojke ( nekroza masnog tkiva ). Dijagnoza kvržica se postavlja nakon nakon biopsije i analize uzorka tkiva.
Iscjedak iz bradavice – potreban je pregled i ovisno o izgledu sekreta napraviti pretrage; uzroci mogu biti hormonski i iscjedak se može pojaviti pojaviti čak i kod žena u menopauzi. U većini slučajava pojava sekreta je bezopasna i ne predstavlja rizičnost za pojavu raka dojke.
Infekcija ili apsces dojke – obično se javljaju nakon poroda i fizičke ozljede dojke; dojka je obično crvena, natečena, vruće kože i bolna; u nekim slučajevima raka dojke uočavaju se navedeni simptomi i promjene i potrebno je napraviti pregled dojke.
Rak dojke
Rak dojke se može razviti u mliječnim žlijezdama, miječnim kanlićima, masnim ili vezivnom tkivu. Prepoznato je više različitih vrsta raka dojke i po načinu i brzini kako se bolest razvija tj. neke vrste se sporo šire u druge dijelove tijela, druge vrste se agresivnije, rastuće i šire se brzo.
Karcinom i situ je oblik raka koji se nije proširio izvan mjesta nastanka. Ova vrsta raka u većini slučajeva nastaje u mliječnim kanalićima i žlijezdama.
Duktalni karcinom in situ – nastaje u stijenci mliječnih kanalića. Kvržice koje su sitne točkice odlaganja kalcija, mikrokalcifikacija mogu se ponekad opipati. Ipak zbog nedovoljne veličine najpozdanija je mamografija koja ih može snimiti prije uvećavanja.
Lubularni karcinom in sito – započinje unutar mliječnih žlijezda i obično se razvije prije menopaze. Ne može se napipati i obično se otkrije tek prilikom rutinske mamografije zbog kvržica ili drugih simptoma i zato se događa da se ova vrsta raka razvije u invazivni oblik.
Invazivni oblici raka su uglavnom duktalni, dok se lubularni manje zastupljeni.
Simptomi koji mogu ukazivati na rak dojke su:
kvržica koja je na opip drugačija od okolnog tkiva i koja sama ne nestaje
otok koji ne prolazi
nabiranje ili uvlačenje kože
orožnjavanje, zadebljanje kože oko bradavice
promjena oblika dojke
promjene bradavice, poput uvlačenja
iscjedak iz bradavice, posebno ako je kvrgav
Pojava specifičnih kvržica, čvršćih i jasnijih zadebljanja u samo jednoj dojci je upravo prvi simptom zbog čega se može posumnjati na bolest.
Razbacane, kvrgave promjene obostarno i obično u gornjem vanjskom dijelu obično nisu znakovi kracinoma. Bol u dojci, također, u većini slučajeva ne mora ukazivati na rak.
Međutim, postoji rijetki upalni oblik raka sa simptomima otečenosti, vreline, crvenila i jake boli u dojci. Dojka izgleda upaljeno i obično ne može napipati kvrga.
Kao uzroci koji podržavaju nastanak raka dojke obično se navode:
životna dob iza 60 godina života
nasljedni ili genetski uzroci
prethodna doboroćudna bolest
dojke
dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva ili nadomjesnog liječenja estrogenom
debljina nakon menopauze
prva menstruacija prije 12 godina, menopauza nakon 55, prva trudnoća nakon 30 godina i kod žena koje nisu rađale
Zanimljivost! U kršćanskoj tradiciji zaštitnica žena oboljelih od dojke i dojilja je sveta Agata i slavi se 5. veljače. Živjela je početkom trećeg stoljeća u Siciliji i u vremenu progona kršćana mučena je na način da su joj otkinuli grudi užarnim kliještima.
povratak06. 02. 2015. 14:33:48
